Tesla Cybertruck, pik-ap džip, kao i prethodni modeli električnih automobila novog američkog proizvođača, privukao je dosta medijske pažnje. Ali ovoga puta uzrok nije bila toliko ni cena, ni performanse, ni domet sa jednim punjenjem već - dizajn. 

Internetom su krajem novembra 2019. kružili brojni posteri i komentari koji dizajn nove perjanice upoređuju sa ekspres lončićima za kafu, nedovršenim projektima, itd. Retko ko se setio da je dizajn, od jednostavnih linija do "boje" čistog metala, inspirisan verovatno kultim DeLoreanom (poznatim automobilom iz 1980-ih koji je svoj status zapečatio u serijalu SF komedije "Povratak u budućnost").

No, kako bilo, suština dizajna školjke automobila leži u geometriji koja ima više zadataka:

• da doprinese bezbednosnim karakteristikama celog sklopa

• da ima što manju masu

• da učini da vozilo pravi što manje otpora u kretanju...

Ova poslednja osobina obično nije presudna za ocenu robusnijih vozila kao što su SUV, automobili predviđeni za transport tereta, pikapovi, terenci, itd. 

Međutim, zbog cele fame u vezi sa dizajnom školjke Tesla Cybertruck-a, američki SolidWorks distributer GoEngineer napravio je posebnu studiju aerodinamičnosti ovog vozila. Naravno, za analizu je korišćen profesionalni softver za CFD simulacije - SolidWorks Flow Simulation. Prenosimo ovde njihovu studiju..

Ulazni podaci:

• vozila su postavljena za kretanje uporedo, brzinom kretanja na autoputu od 70mph (112,65 km/h - da, Amerikanci su prilično strogi sa ograničenjima brzine na putevima - prim.prev)

• uz osnovnu postavku svojevrsnog "vazdušnog tunela" u SolidWorks Flow Simulation softveru, dodati su i parametri koji se odnose na uticaj bliskog tla na strujanje vazduha oko vozila, kao i uticaj rotirajućih točkova sa reljefom tipičnim za ovu vrstu vozila ("jača šara")

Turbulencija je očit pokazatelj gubitka energije. Ona prati automobil stvarajući daleko manji pritisak na zadnjem kraju u odnosu na prednji kraj automobila. Ova nekonzistentnost pritiska čini da ukupne sile koje se pojavljuju usporavaju automobil u kretanju. Turbulencija je analizirana kroz dva parametra: Flow Field animaciju i Turbulent Energy Isosurfaces.

Ovde nema naročitih iznenađenja. Površina sa višim pritiskom veća je kod Tesla vozila u odnosu na Chevy ali uz očito veće gabarite u frontu. Zanimljiv detalj je i manji registrovan pritisak na vetrobranskom staklu kod Tesle, opet zbog pravolinijskog dizajna "haube" i vetrobrana za razliku od klasičnog dizajna gde postoji "prelom" između uglova haube i vetrobrana.

Dalje SolidWorks Flow Simulation softver radi svoje kalkulacije.. Između ostalog računa i sile koje deluju negativno na performanse automobila. Tesla, u sve tri varijante zadnjeg dela vozila, očito je apsolutni pobednik. 

Tesla je "lenjirskom" geometrijom, uz znatno veće gabarite vozila, uspeo da postigne bolju aerodinamičnost u odnosu na klasične modele pikap vozila. Moglo bi se reći da su podignute bočne ivice teretnog dela vozila nepraktične, ali, čak i sa klasičnim "sandukom" pozadi, Tesla ponovo ima bolji rezultat u svojoj klasi..

A kad smo kod praktičnosti Tesla/DeLorean dizajna za teretna vozila.. Da sredite limariju na ovakvom automobilu treba vam samo komad lima koji možete iseći brusilicom, saviti čekićem, fiksirati pop-nitnama ili zavariti. Ko baš voli može posle i da ispolira. Dok će bilo kakva popravka limarije ipak ići malo teže sa "lepo" dizajniranim vozilima nežnih linija. Korisna prednost za terence, ali i za vozila koja ne izlaze iz grada, kolona i uskih parkinga, zar ne?